Pisanje

Zaboravljena gesta: Zahvale pisane rukom čine svijet boljim i nježnijim mjestom.
Prije gotovo dvije godine poštom mi je stigao paket iz Singapura. Bio je prepun azijskih slatkiša, od kojih i danas pamtim neodoljiv sušeni mango i čokoladu sa zelenim čajem. No nisu bili samo slatkiši ti koji su me oduševili. Naime, paket je sadržavao i pismo zahvale.

Djevojka, nazovimo je Sandra, tim mi je činom zahvalila na članku koji sam napisala o njoj na jednom portalu, a koji ju je spojio s osobom koju nije vidjela godinama i za koju kaže da je vjerojatno ni ne bi srela da nije bilo objavljene priče o njoj.

Igrom sudbine, ta se osoba u to vrijeme nalazila u blizini Singapura, u kojem Sandra živi već nekoliko godina, vidjela članak i priredila joj iznenađenje života.

I upravo je zato Sandra osjećala potrebu da mi zahvali na najljepši mogući način – rukom pisanim pismom zahvale. Malo je reći da sam se iznenadila i da mi je ta zahvala uljepšala ne samo dan nego i cijeli tjedan, pa i mjesec. I danas držim to pismo u svojoj kutiji s uspomenama.

Da pisane zahvale uistinu mogu oduševiti i barem na trenutak dočarati onaj stari šarm slanja pisanja, pokazalo je i nedavno istraživanje provedeno na američkom Sveučilištu Chicago. Naime, skupina od 107 studenata zamoljena je da napiše pismo zahvale osobi koja je najviše utjecala na njih ili učinila nešto zaista posebno što će zauvijek pamtiti.

Gotovo sva pisama tada su i poslana na naznačene adrese (samo 15 osoba nije željelo da se kontaktira osoba kojoj je pismo namijenjeno).
I primatelji i pošiljatelji pisma pritom su morali ispuniti upitnik u kojem ih se pitalo koliko su bili iznenađeni kada su primili pismo, odnosno kada su ga morali napisati, kako je na njih utjecao pročitani sadržaj pisma, je li se njihovo raspoloženje tada popravilo, jesu li osjećali toplinu i bliskost s tom osobom i slično.

Pokazalo se da su osobe koje su primile pismo bile uistinu oduševljene i dirnute tim činom te da su pošiljatelji bez razloga imali prisutnu dozu straha tijekom pisanja zahvala.

Iako je poslati zahvalu, osjećajnik ili neku zgodnu naljepnicu preko društvenih mreža i raznih aplikacija možda jednostavnije i praktičnije, ništa ne može nadomjestiti onu čaroliju kada vam poštar donese fizičko pismo.

Bilo da je riječ o pismu osobi koju dugo niste vidjeli, kojoj želite zahvaliti na tome što vam je bila najbolja vjenčana kuma ili naprosto bila uz vas u najtežim životnim trenucima, bilo da je riječ o razglednici s mora, zalijepite tu poštansku marku i ubacite u sandučić.

Barem na trenutak budimo opet istinski povezani, na onaj „staromodni“ način